ISKONSKI PAG

subota, 27.06.2015.

U PAGU ODRŽANA TRIBINA „MAGAZINI SOLI – PRENAMJENA I OBNOVA“





Grad Pag u suradnji sa Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, petak, 26. lipnja 2015. organizirao je javnu tribinu: „Magazini soli – prenamjena i obnova“ u prostoru Kneževa dvora.


Tribinu je otvorio paški gradonačelnik gospodin Željko Maržić, koji nas je sa nekoliko uvodnih rečenica uveo u tribinu i prepustio riječ profesoru Nenadu Fabijaniću, koji je sa svojim suradnicima bio moderator ove tribine.

Knežev dvor je doista bio prigodno mjesto ovoj tribini, na kojoj se tražilo mjesto više. Pored mnogobrojnih Pažana, bilo je i dosta gostiju koji su na bilo koji način vezani za ovaj grad i kojima je ovaj grad u srcu.
Paški gradonačelnik gospodin Željko Maržić, koji je i sam po struci inženjer građevine, osim nekoliko osnovnih smjernica, u svom uvodu za mene osobno priopćio najbitniju činjenicu, a ta je da su spomenuti magazini soli vlasništvo grada Paga, što je platforma koja bez ikakvih prijepora može gradu Pagu omogućiti da krene u realizaciju projekta uređenja i privođenja svrsi magazina soli. Tom činjenicom grad Pag može slobodno na osnovu provedive dokumentacije konkurirati raznim fondovima, kako bi osigurali sredstva da se priloženi projekt i ostvari. Svijetli primjer imamo u gradu Šibeniku, koji je od nepovratnih sredstava europskih fondova obnovio tvrđavu svetog Mihovila i učinila od nje jednu od najljepših otvorenih pozornica u Europi.
Citirati ću rećenicu gospodina Domagoja Legije Vičevića koju nam je na Facebooku uputio kao vođa Hrvatske Liste Mladih za Pag, u veljači ove godine: „Nama je stručnost ispred svega. Podržati ćemo ono što nudi prosperitet gradu a odbaciti ono što pogoduje interesnim skupinama i pojedincima koji su ostavili ovaj grad na razini 20. Stoljeća.“
Osobno ne poznam gospodina Vičevića, ali mi se čini da je nazočio ovoj tribini, vjerujem da sada i on sa članovima svoje liste, a na osnovu predavanja profesora Fabijanića može odlučnije krenuti u realizacije svojih rečenica.
Razmišljao sam na koji način predstaviti moderatora ove tribine profesora Nenada Fabijanića, a da ne ponavljam ono što je poznato o tom velikom, a to sa sigurnošću mogu potvrditi hrvatskom arhitektu. Kao platformu za ovu sinoćnju tribinu poslužiti ću se intervjuom kojeg je profesor Fabijanić dao tjednom kulturnom prilogu „Mediteran“ od 27. srpnja 1997., a koji izlazi u sklopu Novog Lista. Povod ovog intervjua novinarki Jeleni Mandić bila je Velika nagrada 32. Zagrebačkog salona, koju je profesor Fabijanić dobio za obnovu crkve svetog Jurja i redizajn središnjeg trga u Pagu.

Profesor Fabijanić između ostalog kada ga je pitalo za njegovo podrijetlo je odgovorio:
- „Kada dobijete nagradu pitate se kakve to ima veze s krajem u kojem je projekt izveden. Nije riječ o nostalgiji već o potrebi da se podrži osobni identitet. U mom slučaju to je bilo lako razaznati, jer odgovoriti na njega znači govoriti o tragovima i mjestu svog porijekla, a tad proradi sentiment i ponos.“
Koliko je to sinoć bilo vidljivo u izuzetno nadahnutoj prezentaciji svojeg projekta, čini mi se da nitkog tko je nazočio ovoj tribini, nije ostavilo ravnodušnim.
Profesor Fabijanić naglasio je da ovaj projekt može biti samo jedan od mogućih koji bi se mogao ponuditi u realizaciji i ostvarenju, da se prostor magazina soli drugačije valorizira.

Iz ovog predavanja profesora Fabijanića, uspio sam iščitati koja je vrijednost spomeničke baštine u centru grada Paga, koja je danas nedostupna prvenstveno građanima Paga. Eventualnom revitalizacijom magazina soli, s druge strane i njihovim stavljanjem u funkciji na ime kulturnih, športskih, svakodenvinih do umjetničkih djelatnosti, ova bi se priča mogla plasirati u svijet kojem pripada. Svakao je svoj naglasak stavio i na kapelu svetog Antona za koju je ustvrdio da bez obzira na ovaj projekt obvezuje apel za što hitnijom restauracijom devastirane ostavštine naših iseljenika koja se bori s vremenom od potpunog nestanka. Kao što u svom izlaganju nije zaobišao ni grad mrtvih, koji je također planski uklopljen u staru jezgru grada i o kojem bismo trebali više voditi računa,što sam jednom od zadnjih postova i apelirao.

Završiti ću ovo kratko izvješće rečenicom iz spomenutog intervjua profesora Fabijanića, koja mora biti i opomena i vodilja svima nama koji volimo ovaj grad:
- „Ako je grad najveći civilizacijski domet, onda su arhitekti prvi graditelji civilizacije.“
Jedan veliki graditelj nam je ostavio ovaj grad u zalog našeg življenja, drugi graditelj nam je otvorio oči kako nastaviti dalje, tamo gdje je on stao u skladu sa vremenom u kojem živimo.



27.06.2015. u 14:17 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< lipanj, 2015 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE