ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 25.03.2013.

BLAGDAN BLAGOVIJESTI – BLAGDAN CRKVE PAŠKIH KOLUDRICA

Danas je blagdan Blagovijesti i paške koludrice imaju dobar razlog da ga proslave. Ove godine se navršava 530. godina od posvete Crkve Marijina Navještenja (Blagovijesti).
Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je anđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji (Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom), da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Marija je prihvatila Blagovijest i odgovorila riječima: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!"

Blagovijest se slavi u korizmi, čime se naglašava radost začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka.
U Nazaretu se nalazi Bazilika Navještenja Gospodinova. Prema predaji, Marijina kuća, gdje se dogodilo navještenje, nalazila se u Nazaretu do kraja 13. stoljeća. Tada joj je prijetilo rušenje pa su je anđeli prenijeli na Trsatu u Hrvatsku. Na Trsatu je bila od 10. svibnja 1291. do 10. prosinca 1294. Tada su je anđeli, odnijeli u Loreto u Italiju, gdje je i danas. Za utjehu, papa Urban V. 1367. godine šalje na Trsat čudotvornu sliku Majke Božje imena "Majka milosti". Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelista.

Samostanski kompleks paških koludrica, čuvarica paške povijesti i posebnosti, nalazi se na 1500-tinjak četvornih metara, u sklopu kojeg se nalazi i crkva Navještenja Marijina (Blagovijesti).

Tu je kuća i dva vrta, a do samostanskg kompleksa dolazi se uskom kamenom ulicom.

Ispred samostanske crkve nalazi se malen trg čiji kamen resi bista don Jose Felicinovića (1889-1984).

Danas su Pag i samostan jedno. Pag je sa samostanom i samostan je s Pagom. Samostan je kroz svu povijest bio prepoznatljiv i aktivan čimbenik života Paga, što se očitovalo na mnoge načine. Od vrtića i škole, paške čipke, baškotina i kolacića, pandešpanja i rafajola, samo je dio onoga što se može ovako kratko spomenuti.

četvrtak, 21.03.2013.

PORTAL PagFOTO.info – drugi dio !

Danas je definitivno sigurno da je fotografija dokument, dokument jednog vremena, premda ona ima i svoju umjetničku vrijednost.
Crno-bijela fotografija je svevremenska. Ona nosi poruku, neki smisao, nosi osjećaje, a kroz fotografiju nismo zaustavili bilo koji trenutak, već onaj pravi.
Osobno sam fasciniran crno-bijelom fotografijom iz razloga što je to fotografija na kojoj sam gradio svoja znanja iz fotografiranja i fotografije, i što na većini fotografija koje su predstavljene na portalu PagFoto, prikazuju nedavnu prošlost mojeg grada.
Fotografije su postavljene u 10. zadanih kategorija i ukupno ih je 29. Sljedom ću predstaviti te fotografije
U kategoriji - crno-bijele: samo je jedna fotografija koja prikazuje kip Jurja Dalmatinca na pijacu prije postavljanja kipa na postolje.

U kategoriji – generacije: prikazano je pet fotografija, a ja ću izdvojiti fotografije moje generacije, mojih školskih kolegica i kuma, premda su i ostale svjedoci jednog vremena koji je iza nas.

U kategoriji – gradska jezgra: prikazane su dvije fotografije, i obje fotografije zaslužuju da budu prikazane na blogu.

U kategoriji - karnevalsko doba: prikazane su četri fotografije, sve zorno prikazuju paški karneval.

U kategoriji - ljudi i zanimanja: obje fotografije osim što različito prikazuju zanimanja, ali pokazuju i ljude koje više nema među nama.

U kategoriji - nošnja i običaji: dvije fotografije koje svjedoče koliko Pag ne može bez svoje nošnje.

U kategoriji – panorama: definitvno imamo zabilježeno vrijeme koje se više ne može vratiti.

U kategoriji - ploviti se mora: dvije su fotografije, prva koja prikazuje paški kaić sa oznakom PG-10, te druga fotografija koja je fotografirana sa digitalnim foto aparatom.

U kategoriji – portret: imamo četri fotografije koje prikazuje različite ljude, a od njih su i dvojica slikara i kipara pored svojih djela, pažanin Ivan Mirković i prof. Zdravko Matković. Iako sam prisustvovao otkrivanju spomenika paškoj čipkarici, nisam uspio fotografirati autora kipa, koji je bio u blizini, jer sam jednostavno ostao bez baterija i tako mi je propala akcija, da svu trojicu autora paških kipova imam fotografiranih pored svojih djela.

U kategoriji - priča soli: fotografije koje svjedoče o povijesti paške solane.

Svojim fotografijama sam htio ljubiteljima fotografije u Pagu, onda i sve pažane, kao i one koji dolaze na ovaj portal vratiti malo u povijest i nadam se da sam u tome i uspio jer su ukupno 12 438 puta pogledane ove fotografije.

subota, 09.03.2013.

DA SE NE ZABORAVI – KOMIN i NAPA

Vrime paško težaško !

Voli bi sest malo na komin
Pod napon puno saje
Voli bi da vrime težaško
Dugo, još dugo traje

Ova paška pisma, torniva nas u vrimena kada ni bilo zamislit pašku kuću bez komina i nape nad njin. Zato je centar svake kuće, svake fameje odvavik bila kužina stvarno i zamišljeno najtepliji del kuće.

Neznan dali bi se danas više moglo nać u kugod kuću u Pag, da je sacuvan komin sa napon. Danaska se nape kupujeju na letriku uz ove moderne kužine.
Kako su mi pripovidali moji stari, na kominu se je po zimi sedilo, teplilo, ćakulalo i pocivalo. Ni bilo previše mista ma navecer bi se tote stisnula cela fameja. Klalo bi se cok na oganj, pa kad se on doboro nagori sa jedne bande i previše tepli, a sa druge je coviku bilo zima.

Znad komina je bila napa. Zgjedala je kako napol okrugla polica sa dvi stalaže. Na te police poštivalo bi se cagod od ukrasa, ćikarice ili kakova broka, ili stara pegla na žeravu, stara lumaca i ki je ca ima. Znalo se deržat, škatule sa cukaron, kafon i soli.

Kad su došli beli špaheri zrušili su se komini i nape, oni ki su ostavili i sacuvali ih, uredili, da ih je lipo vidit. Meni je još u sićanju komin u Madonovu kuću. Danaska judi u konobe ponovno obnovljaju komine sa napon. Vraćaju se iskonu.

Naše stare kuće, naše fameje su zgubile "centar" i toplinu razgovora uz komin u duge zimske veceri, kada je bura puhala paškim ulicama, i kada bi se cela fameja lipo spravila i deržala na kupu. Kadagod bi se i zapivalo i molila krunica, a ženske su znale uz lumacu i šit.

Neka se tornaju vrimena star!

ponedjeljak, 04.03.2013.

1. ROĐENDAN "ISKONSKOGPAGA"

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.