ISKONSKI PAG

četvrtak, 21.02.2013.

PORTAL PagFOTO.info – prvi dio !




Danas smo u tolikoj mjeri okruženi fotografijama da više uopće ne možemo zamisliti svijet bez fotografije ili svijet siromašan fotografijama. Svaki mobitel je danas i foto aparat i možemo fotografirati bilo gdje i bilo kada. Neki mobilni uređaji novih generacija su jači po kvaliteti od početnih digitalnih foto aparata.



Za bavljenje fotografijom, čak i profesionalno, nije uvijek nužna vrhunska oprema, no to ne znači da je dovoljno uzeti fotoaparat i jednostavno okidati. Za fotografirati bi bilo potrebno poznavati i određena znanja, pa makar se to radilo i o digitalnom fotoaparatu koji danas nudi bezbroj opcija koje olakšavaju fotografiranje. Bez obzira na navedeno, vrlo je bitno imati i svoje vlastito poimanje fotografije. Isto je činjenica da su se razvojem digitalne fotografije, razvijali i alati za računalnu obradu. Jedan od najpoznatijih alata takve vrste je, Adobe Photoshop, pa se već na nekim foto portalim oni koji obrađuju primarnu digitalnu fotografiju u ovom alatu, nazivaju: "fotošopovci".



Meni je još uvijek u srcu klasična analogna fotografija i u toj tehnici sam stvorio svoja znanja iz fotografiranja. Hvala i mojoj prof. Dobrili Balić koja je odgojila mene i generacije paške djece pravilno rukovati fotoaparatom. U ime toga je ostalo nekoliko tisuća mojih fotografija koje čekaju svjetlo dana. Neke se nalaze na portalu o kojem pišem. Meni Photoshop sada dobro dođe za obradu tih mojih starih analognih fotografija. Sjetim se kada god sam negdje odlazio, vodio sam računa koliko filmova uzeti sa sobom, obzirom da to nikada nije bio jeftin hobi. Danas sve ovisi o jačini digitalne kartice. Jedan veliki dio svojih fotografija posjedujem u Dija-pozitivima, ali o tome nekom drugom prigodom.



Pred tri godine pokrenut je pored mnogih portala koji se bave fotografijom i portal: "PagFoto.info", sa najavom da će to biti web zajednica fotografa sa temom otoka Paga. Vrlo se ambiciozno krenulo, međutim onda se naglo stalo. Sve tako splasne kod nas u Pagu uz onu staru: "Svakog gosta, tri dana dosta". Nekoliko zaljubljenika u fotografiju je aktivno, sve ostalo pasivni promatrači. Dovoljno govori činjenica odmah na naslovnici da je registrirano 88. članova a smo 750. podignutih fotografija. Zar to dovoljno ne govori?!



Ovaj foto portal nas je trebao odvesti u dva smjera, u dvije glavne vrste fotografija, a to su dokumentarna fotografija i umjetnička kako bismo mogli prosuđivati fotografije koje se podignu na portal, manje više od nas laika koji fotografiramo, jer nitko od nas prijavljenih nema status profesionalnog fotografa. Takva je bila moja zamisao i na tome se po meni, trebao dalje razvijati portal. Snimka kakvog morskog motiva ili onih grota koje fotografira Aldo spadale bi u red umjetnosti, obnova paškog mosta spada u dokumentarnu, ali su i jedna i druga vezane za otok Pag. Vjerujem da još uvijek postoji dovoljno volje da se portal pomakne od nekih klišea koji su sada prisutni na portalu. Možda bi time potaknulo ostatak članova da počnu podizati svoje uradke na portal.



U pravilima korištenja navodi se da svaki korisnik na sustav PagFoto može podignuti maksimalno 100 fotografija, koje svojim izgledom i karakterom trebaju zadovoljavati fotografsku formu, kao i formu kategorije u koju podiže svoju fotografiju.
Da smo od nas 88 prijavljenih članova svaki podigli samo 50 fotografija, na portalu bi sada bilo 4400 fotografija. Koje bi to bogastvo bilo i za portal tako i za cijelu web zajednicu, a onda i šire. Ovako još nema ni 1000 fotografija. Dali je to nedostatak hrabrosti ili nešto drugo?! Ne mogu doći do odgovora na ovo pitanje.



Na portalu PagFoto sam podigao fotografije koje su fotografirane sa šest različitih fotoaparata. Tri analogna i tri digitalna fotoaparata. Činjenica je da je bilo i fotografija na kojima se nisam držao zadanih postulata fotografiranja, ali sam nastojao da svaka fotografija tematski bude vezana za ono što su pravila portala odredila, da su teme vezane za Pag, bilo grad ili otok, i od toga nisam odustajao. Bilo da sam fotografirao ljude, neka događanja,motive grada i otoka.
Nisam se bojao niti bježao od kritika i suda članova a tako i svih onih koji su se upuštali kometirati moje uradke, to je uostalom bio primarni zadatak portala, pa sam tako i prihvatio određene primjedbe i dalje vodio računa o istima. To ne znači da je trebalo istrpiti vrijeđanja svih vrsta, da je čak i administrator morao intervenirati. Za konstruktivnu sam kritiku uvijek, a vrijeđanje prelazi u domenu kaznenog zakona.
Paralelno izložen svim kritikama pokušao sam svoje uradke podignuti i na neke druge foto portale na koje sam i danas aktivan i štoviše, jedan portal koji se tada jako spominjao HRphotocontest ili populrni HRPC na kojem sada trenutno imam fotografija koje su više pregledane od trenutačno vodeće fotografije na PagFoto po broju gledanosti.



Kako bih mogao zaključiti ovaj prvi dio teksta o portalu PagFoto.info poslužiti ću se razmišljanjima prof. Hrvoja Ivančića koji je pored svega fotograf i putopisac: "Kada bih morao generalizirati o jednoj naciji rekao bih da su Hrvati definitivno zatvoren i sumnjičav narod prema svemu što je različito. Definitivno pripadamo slavenskom kulturnom krugu, ali jako smo homogeni."
Nadam se da se ova tvrdnja prof. Ivančića, neće dalje nadvijati nad portalom PagFoto.info.



21.02.2013. u 21:43 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 18.02.2013.

FINILI SU MARE BALI !





Kako me bolest prikovala za postiju, jednostavno sam propusti more događanja ka su se ovi dani dogajala, a vezano za moj grad i kraj "Paškog zimskog karnevala". Nema većeg bogastva od zdravja. Sve poslove ke san mora zgotovit, ostali su netaknuti. Pa da je skupo ulagat u svoje zdravje?! To je najjeftinije, jer samo zdrav covik more donit dobro, bolestan nikome ništa, a najmanje sebi.



Skinu san novi "Baš nas Briga" sa novog istoimenog portala, na kome više neman nikakvog utjecaja, ali sve jedno moj mali doprinos u ovom zadnjem listu, mogli su se ucint toliko obazrivi i poslat mi jedan primjerak. Imam ja ovoga on-line, ali kako je ono Izet reka u "Lud, zbunjen, normalan": "kako ću na zahod čitat novine sa laptopa". Za stari portal san Kaldu da primjerke "Baš nas Briga" ke' nanka Stipe Koren ni ima.



Ovo je već stvar ukusa i/ili kulture ili paškoga: "aj se jebi". To mi je tako drago, i lipo, i vidim da se ni najveći oponenti ca se tiće, kada neki drugi nešto ucini, po tom pitanju nisu maknuli daje od svoje sjene. Ti ćeš meni mujenjace od gore matere i još gorega oca govorit kako i ca mi je cinit. Ti, ti odi lipo ća da te ne zisujen ili da te ne zakunen. Ca me gedaš, oćeš pervu: "padavica te uvatila". Vidi san koliko je naroda bilo na posljednji ispraćaj Marka. Ca reć? Ca je to sve naroda ca u Pag žive? Kada će se tornat ova vrimena sa slik, mislin na karneval?!




Pa kako da se onda u svoj svojoj bolesti ne smijen, a ne mogu se ni smijat, jer mi persa nabijaju kako motokultivator.
Zovem oca i mater, na dan svetog Valentina jer je taj dan mome ocu bilo 81. godišće. Moj otac je poce nosit deveti križ i jako san sretan radi toga. Još jedan od Zorićevih-Bebićevih kome je to pošlo za rukon.



Znan da je barba Šime živi više od oca mi, ali neznan koliko je živi barba Osip. Triba bi pitat Barbira ili Galića. Taman kada je mat stila dat slušalicu da čestitan ocu, govori: "Evo, doša je Valter". Baš mi je drago. Znan koliko to ocu znači. Govori mi Madonka daje: " znaš da je cera doša sa slikon da mu recen ki su na tu sliku, da to zapiše. Odi lipo zbogom, molin te, sada kada će pocet povorka, ti si meni doša da ti pokažujen ki su na toj sliki. Ca si ti pomunješa, oli si doša provjerit ako san se maškarala. Da je mene voja, ja san za pet minuti parićana. Ma jesi vidi sinu moj, ca je njemu došlo napamet. On Tvoj brat! "
Ipak mi je najviše žal, ca nisam uspi vidit izložbu "Pag srednjovjekovni grad" u Narodnoj-gradskoj čitaonici u Riku, jer ono ca san pošpija kroz zatvorena vrata dalo je slutit da bi to tribalo vidit.



Pored mejlova kih dobivan, dobi san jedan di me obavješćujeju da je dignut novi foto-blog www.pagdanas.com . Meni je to jako drago, imat će moju bezrezervnu podršku kako i svi ki su provali ucint nešto za naš grad na ovoj globalnoj mriži.
Evo i danaska zadnji svetac od one naše: "Kandalora snig do mora, sveti Blaž da je laž i sveti Šime još je zime". I bome, još je zime i još uvike je hladno i ona, da je febrar najhladniji zimski misec.



Svi tekstovi ki su bili parićani za Iskonskipag su stavjeni u stranu, jer neke je i vrime pregazilo, ali nima straha, kada uvatin malo više force gremo naprid.
Stojte mi dobro svi Vi ki ste cekali i cuduli se ca se dogodilo, ja san u išćekivanju one nagrade ka' se dilila na "sociji", oni roži u tašku od porculana.



Ako ikada buden u priliku dobit to priznanje to će bit znak da u sveti Karen triban organizirat onih ki ćeju morat ploču od groba dignut, da me se stavi unutra. Zato se ne prešite.
Do čitanja, zbogom!

18.02.2013. u 21:14 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 10.02.2013.

30. JUBILRANI RIJEČKI KARNEVAL





Ovo izvješćesa sa 30. jubilarnog Riječkog karnevala, započeti ću riječima voditelja programa na centralnoj bini na Korzu, Davora Jurkotića koji je kazao: "bila bi najveća greška ne biti učesnik današnjeg riječkog karnevala." U cijelosti se slažem sa Davorovom tvrdnjom i sigurno da bih bio prikraćem sa mnogočime da nisam nazočio tom činu.
Premda sam noćas u kasnim satima stigao iz Bjelovara, gdje je moj Zamet uvjerljivo poražen i nije me bila baš neka volja otići na Korzo. Kako bih mogao uskaratiti takvo zadovoljstvo Mateu i Tei ne otići pogledati taj spektakl. Uostalom u ranijem postu sam ustvrdio da se tradicija uči od djetinjstva.



Neposredno što je povorka krenula sa gradonačelnikom i meštrom Tonijem, Tea je spremila Matea, toplo ga obukla, nas dvojica također i pravac Korzo.
Grad je prepun svijeta. Vidim registarske oznake iz svih djelova Hrvatske. Riječki karneval je doista narasao u vodeći karneval u Hrvatskoj i danas je biti viđen na Korzu bitna stvar. Karneval je postao brend grada na Rječini.



Da ne govorim o svim mašakaram koje će danas učestvovati u povorci. Prijavljeno je 103. karnevalske grupe. Od toga ima grupa iz drugih susjednih zemalja, tako da ova povorka ima značaj Međunarodne.
Nisam uopće sumnjao da neću naletiti na kojeg pažanina na Korzo. Pa smo tako iza Radio Rijeke naletitli na Maricu Crljenko od materinog rođaka Željka Luće ženu i Dušana Vrbana koji je žurio na katamaran za povratak doma. Dušan govori da je morao doći osjetiti samo duh riječkog karnevala.
Htio sam u Narodnoj čitaonici pogledati jučer otovrenu izložbu: "Pag – srednjovjekovni grad" međutim naišao sam na zatvorena vrata, ali sam uradio i kroz zatvorena vrata jednu snimku.



Ispred vratiju naletim na Maricu Pavinku i Vasiliju Maržić. Opet dvije paškinje. I one su htjele pogledati izložbu, ali im nije pošlo za rukom kao ni meni. Spustimo se do rive, tamo naletim na Stanka Vukojevića. Sada treba samo da još nekog pažanina nađem u maškare, pa bi to bio vrhunac. Međutim ove godine to mi nije pošlo za rukom.
Bez foto aparata nisam bio ni ovaj puta, pa ću Vam slikom prenjeti ugođaj sa karnevala.
Mateo na 30.jubilarnom Riječkom karnevalu.












1.Dondolaši sa Čavli stigli kada i nas troje.


2.Na Fjumari povrke sa alegorijskim kolima.


3.Na početku Garibaldi ulice, ulični crtači:"Face Body Painting" i na licu učas imaš masku koju želiš.


4.Prva bina sa voditeljima ispred Circola.


5.Ispred robne kuće Korzo, televizijski snimatelji i izravan prijenos na Kanalu Ri.


6.Pčelice Maje,tako se zovu.


7.Alegorijska kola:"slikarice".


8.Poziranje svim mogućim fotoreporterima pa i između nogu. Nije loše.


9.Šatori za okrijepu maškare,mogu jest i pit uz predočenje bonova.


10.Neki se hraniju sjedeći na rivu.


11.Neki za stolom na ovom lipom i prohladnom vremenu.


12.A,neki bome i ovako uz more.


13.Neki telefoniraju sjedeći na bitvi i ne mogu bez mobitela niti u maškare.


14.Može i ovako sa nogu. Mala, di si?!


15.Neki čekaju filu za obaviti nuždu.


16.Neki to obavljaju bez da čekaju filu. Hvala da ima toliko mora.


17.Dolaze iz svih krajeva: Križišće.


18.Sa Matuji – Matulji.


19.Iz Punta na otoku Krku.


20.Grobničani.


21.Kraljevičani, ne zaobilazni.


22.Sa njima moja kolegica sa posla Smilja i muž.


23.Patrik Čuturić rukometaš Zameta.


24.Dario Rupčić- zametski zvončar, ex rukometaš, sada rukometni djelitelj pravde.


25.Dario Rupčić i Marin Černeka sin mojeg kuma Willija.


26.Dragi prijatelj urednik fotografije u Novom Listu Silvano Ježina na službenom zadatku.


27.Ništa bez Dondolaša.


28.Nešto starijih učesnika, Kraljica pored Kraljice Mora.


29.Kapetan Kuka sa svojom miljenicom.


30.Napuštena sirena.


31.Snjeguljica koja očekuje svojeg princa.


32.Vrijeme je pred nama.


33.Može i ovako.


34.Ovako smo najsretniji.


35.Čitava obitelj:tata, mama i klinci.


36.Par maškaranih grupa.









10.02.2013. u 22:17 • 0 KomentaraPrint#

subota, 09.02.2013.

ZIMSKI ZALAZ





Zimski zalaz

Otok je moj brod na pučini.



Sa njega gledan surgane sike



ke u isto godišnje vrime



balotu sunca vrhon taknu.



Brzo je maknu refulon bure



pa dani zaškure u rane ure.



(Toni Cukrov)

09.02.2013. u 11:55 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 06.02.2013.

NARODNI PLESOVI DALMACIJE – IVAN IVANČAN





U vrijeme ovih karnevalskih ludovanja red je predstaviti knjigu dr. Ivana Ivančana: "Narodni plesovi Dalmacije 3", koju posjedujem od samog izdavanja.



Knjiga je izdana 1982. godine, Prosvjetni Sabor Hrvatske – Zagreb je izdavač. U knjizi je Otok Pag predstavljen od 317 – 370 stranice temeljito obrađen svaki dio otoka sa svojim plesovima i običajima. Najveća pozornost je usmjerena na grad Pag, i njegove folklorne običaje, sa poznatom paškom nošnjom, kako i sam autor navodi.
Tko je dr. Ivan Ivančan ?
Ivan Ivančan rođen je 15. lipnja 1927. godine u Molvama. Umro je 3. kolovoza 2006. godine. Hrvatski etnolog, etnokoreolog i koreograf. Istraživač u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, umjetnički ravnatelj profesionalnog folklornog ansmbla Lado, kao i amaterskih folklornih plesnih udruga. Sustavno istraživao pučke plesove na cijelom hrvatskom etničkom prostoru, o čemu je obajvio 20-tak knjiga (Narodni plesovi Hrvatske I, II i III) su njegova najznačajnija djela.



Tvrtko Zebec sa Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb navodi: "gotovo niti jedno istraživanje folklornog plesa ne može u nas početi ako se ne prouči što je o tome na terenu našao, zabilježio, te potom obradio, interpretirao, odnosno umjetnički oblikovao u scensku koreografiju Ivan Ivančan".



Stjepan Sremac u "Narodnoj Umjetnosti" napisao je osvrt na navedenu knjigu:"Ovim radom zaokružena je zamišljena trilogija o plesnim tradicijama Dalmacije. U ovoj knjizi područje sjeverne Dalmacije od Trogira do Karlobaga i otoka Paga. U uvodu autor nas upoznaje s historijskim i drugim pisanim izvorima koji govore o plesu i plesnim običajima sjeverne Dalmacije. Podatke iznosi kronološkim slijedom od najstarijih prema mlađima. Pri tome često donosi šire izvode i time ostavlja čitaocu mogućnost vlastite interpretacije citata."



Nekoliko riječi o samoj knjizi koju predstavljam. Sam autor navodi da se u tom separatu knjige nalazi građa na osnovu osobnih terenskih istraživanja koje je vršio između 1949. i 1979. godine. Dio te građe pohranjen je u Institutu za narodnu umjetnost u Zagrebu. Autor istiće kako je grupa iz samog grada Paga odlično organizirana i nastupa gotovo svake godine na raznim smotrama i festivalima.



Autor dalje navodi da su pažani najviše igrali za vrijeme Karnevala u zimsko doba i to posljednja tri dana karnevala.
Čini mi se da bi ova knjiga trebala biti nezaobilazni dio našim voditeljima folklora, tim više što je do u detalje obrađen svaki dio paškog kola, kako notno tako i opis plesova.



Knjiga je ilustrirana mnogim fotografijama, a vrlo je zanimljiv na kraju i popis kazivača: Božidar Bistričić rođ.1953. Pag, Ante Buljanović rođ. 1911. Pag, Urica Buljanović rođ. Šmit 1920. Pag, Marija Buljanović rođ. 1954. Pag, Zvjezdana Buljanović rođ.1954. Pag, Đurđa Fabijanić 1955. Pag, Jelikica Fabijanić rođ 1954.Pag, Fabijan Fabijanić rođ. 1940. Pag, Ivo Faćini rođ. 1953. Pag, Ante Kurilić rođ. 1953. Pag, Martin Kustić rođ 1953. Pag, Jure Maržić rođ. 1954. Pag, Marija Maržić 1953. Pag, Anđela Maržić 1954. Pag, Jelkica Paro Vidolin rođ. 1954. Pag, Luka Paro 1953. Pag, Drago Potočnjak rođ. 1931. Pag, Tončica Rumora rođ. 1954. Pag, Ante Sabalić rođ 1954. Pag, Ante Tičić rođ.1954. Pag, Josip Tičić rođ.1952. Pag, Đurđa Tičić rođ. 1954. Pag, Zvonko Usmiani rođ. 1921. Pag, Tonći Usmiani Skitarelić rođ.1931. Pag, Predrag Zec rođ. 1956. Pag, Ante Zemljar rođ. 1922. Pag.



Ovim nabrajanjem sjetiti ćemo se svih onih dragih ljudi koji su živjeli za "Družinu", za karneval i paške običaje. Neki od nabrojenih više nisu među nama, ali time više ih se trebamo sjetiti u ovakvim prigodama.



06.02.2013. u 22:05 • 0 KomentaraPrint#

subota, 02.02.2013.

KANDALORA




Kandalora, snig do mora,
sveti Blaž, da je laž,
sveti Šime, još je zime.

Vazda je naš svit tako govori i više put je tako bilo. Na kandaloru 2. febrara, znalo je bit sniga domora. Febrar misec je serce zime. Do sada se pokazalo da je on najhladniji misec.




Na kandaloru se važigjeju i blagosljivjaju šterike. Svaka kuća morala je imat blagoslovljenu šteriku. Šterika je u svakoj potribi tribala, i u žalosti i u radosti. I kad se rajalo i kad se umiralo, kada se kerstilo i kada se krizmalo.




To je dan kad se Isusa doneslo prikazat Gospodinu u Jeruzalem. Na taj se dan blagoslivjaju i noseće žene. "I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite" (Mal 3, 1). Nitko nije slutio da će to staro proročanstvo po vanjskom obliku biti tako skromno. Gospodina nisu docekale nikakve svirke, nikakvi poklici. Sve je prošlo tako tiho, nenapadno i gotovo nezapaženo. I to je stil Isusova skrovita života, stil poniznosti i skromnosti. Isus postaje Svijetlo svijeta i Grad na gori koji svijetli cijelu vječnost.



Na svetog Blaža, 3. febrara se blagoslivjaju gerla. Dvi blagoslovjene šterike se mećeju pod gerlo, a ancipret te blagoslovi. Ovaj se blagoslov temelji na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasi dite kome je u gerlu zapela draca od ribe. Najviše ga slave Dubrovčani, a mi ga se spomenemo u našoj pismici o vrimenu.



I na kraju, pri kraju miseca na 18. febrara je sveti Šime. Osta je upančen po tome da je bi jedan od dva učenika kome se Isus ukaza. Živi je 109 godišć, od toga je 43. godine bi biskup.

02.02.2013. u 14:31 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< veljača, 2013 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28      

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE