ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 24.12.2012.

BADNJI DAN

Dragi moji blogeri, i posjetitelji Iskonskog Paga,
Mirne i sretne Božićne blagdane Vam želim!
I da se blogamo i u idućij godini,
Na ovaj naš tolerantan i dobronamjeran naćin........

četvrtak, 20.12.2012.

PAŠKI MOST – JUNAK DOMOVINSKOG RATA !

Evo šušura, kao da ne može proći jedan dan u Hrvata bez nemira. Kao i mnogi Hrvati morao sam zaviriti u Registar hrvatskih branitelja. Kako bi sutra izišao na kafe a da nisam slučajno privirio u taj famozni Registar? Kako bi se mogao svađati tko je veći Hrvat i tko je branio Domovinu. Registar je izazvao očekivano pretraživanje bitnih političkih osoba, kao i drugih javnih osoba. Do zaključenja ovoga teksta, ne mogu vjerovati da je već 3 000 000 ljudi posjetilo ovu stranicu.
Što kazati o svemu tome?! Danas sam naletio na svog školskog kolegu i prijatelja dr. Zlatka Tomašića, poznatog riječkog dječjeg kirurga, koji je ujedno i Predsjednik Udruge dragovoljaca Domovinskog rata, kao da je sam Bog tako htio, pa ga pitam za njegovo mišljenje.
Zlatko mi je odmah kazao da je to politički igrokaz, i da bi bilo bolje da su se ti novci iskoristili za nešto pametnije. Ovako će još nekoliko dana, a možda i mjeseci ovo izazivati pozornost hrvatske javnosti, pa će i to u zaborav, kao i svaka stvar u Hrvata.
Kakve sve ovo ima veze sa ovim Blogom?
Ima i to velike. U tom Registru isključivo možemo naći samo osobe koje su sudjelovale u Domovinskom ratu. Ja sam ukucao "Paški most" i dobijem odgovor: "ne postoji niti jedan branitelj sa traženim podacima."

Znam da će te se pitati i govoriti kako pišem gluposti, ali kada dublje uđemo u bit priče svima će biti jasno, da i jedan takav objekt može biti branitelj. I to koji branitelj. Branitelj o kojem su izvještavali svi mediji kada je bio ranjen agresorskim granatama.

Stjepan Mesić drugi hrvatski Predsjednik je jednom prigodom izjavio: "Da nije sačuvan most, pitanje je kako bi se održala i Hrvatska. Vi ste Pažani spasili Hrvatsku!"

Mene je na ovo potakla knjiga Ive Palčića: "Paški Most-izgradnja,obrana,obnova" koji je cijelu knjigu posvetio jednom mostu. Na kraju umjesto zaključka, autor donosi tekst: "JUNAK DOMOVINSKOG RATA".

Autor dalje kazuje: "Koliko god izričaji kao junak domovinskoga rata imali prizvuk boljševičkoga, ako je išta što je čovjek stvorio u našoj domovini zavrijedilo taj naslov, zavrijedio ga je Paški most."
Dva posta na ovom Blogu posvetio sam ovom "Junaku Domovinskog rata", pa mislim da bi mu bilo mjesto u Registru branitelja, ili ako ništa drugo nego da se pokrene inicijativa da ovaj Junak dobije taj status i da bude odlikovan. Zaslužio je!

utorak, 18.12.2012.

ZBOGOM PORTALU BNB !

Koliko može biti duboka ljudska glupost, ljudska zločestoća? Ne postoji takvo dno na koje bi se uspjela zaustaviti.

Pred dva dana ugašen je u potpunosti portal BNB. Na njemu sada možete pročitati da je u izradi. U, izradi čega? Ljudske zločestoće, možda?

Do gašenja ovoga portala na njemu je bilo registrirano 84 000 posjetitelja. Dnevno je dolazilo na taj portal bez obzira što na njemu nije objavljen niti jedan tekst zadanjih godinu dana, i dvadesetak čitatatelja. Na portalu je bilo toliko skupljenog kulturnog bogastva jednog grada, na kojemn su mu mogli pozavidjeti i jači gradovi od grada Paga.
Sve to nije bilo dovoljno da sitni "paški" partikularni interesi budu iznad općeg dobra. Jedina vrijednost grada Paga je Kuna. Ne postoji više: "zapiši na buletin". Sve ću uradit za Kunu. Prodati i iznevjeriti treba sve vrijednosti. Duše prodane. Ili kako bi kazao Vlado Gotovac: "Umrijet ćete u pustoši svog mrtvog srca. Uvijek će ostati jedno pero i uvijek će netko reći: ne."

13.08.2012. sam postom na ovom Blogu, digao glas protiv nerazuma, protiv strogoće, protiv nedosljednosti. Kome? Zašto? Eto, stigao je i taj dan, ta ružna vijest. Umra je portal BNB. Prijevara! U Splitu sam pročitao i upamtio jedan grafit: "što prije umreš, duže si mrtav."
Ne sudi da ti ne bi sudili, jedna je od mudrih pouka iz Evanđelja. U ovom surovom paškom životu nažalost nije primjenjljiva, jer bez sudaca i suđenja, naučih to kroz tri desetljeća djelovanja u športu, nema utakmica, a nama koji sada osuđujemo ovaj čin, se neče suditi bez obzira na pogreške.

Za kraj želim samo podsjetiti da sam kroz rad na portalu BNB htio ostvariti ideju o okupljanju svih pažana koji žele dati nešto novo svome gradu. Više puta sam nailazio na nerazumijevanje ali me to nije nikada pokolebalo da stanem, štoviše podsticalo me na daljnji rad. Koliko sam u tome uspio uvijek je sudilo i osuđivalo čitateljstvo. Znao sam da sprovođenje ove ideje neće biti lako i trudio sam se koliko god sam najviše mogao da svakog čitatelja portala BNB uvjerim u ispravnost postojanja jednog ovakvog portala. Sada sam tužan što ovaj projekt nije došao do svojeg kraja.
Pokoj mu vječni!

nedjelja, 16.12.2012.

DA SE NE ZABORAVI - MAŽININ

Ala, fermaj sa tin mažinon, znalo bi se reć kada sugovornik nebi ferma govorit. Danaska sve više duperamo besedu: - Ma daj, ne meji više! I to je to.
Mažinin je mlinac, lipa starinska sprava ka' je služila za mejenje kafe a morda i papra. Moj otac je naviga i uvik je nosi doma sirovu kafu ku je nana broštulala u broštulin, a od broštulane kafe je vonjala cela kuća i cela ulica. To je bi posal koga je tribalo dobro odradit. Moralo se vodit računa da kafa ne zagori.

Kada bi se kafa broštulala nana bi je stresla na cistu kuhinjsku kerpu da se pomalo, na lazno, ohladi. Nakon ca bi se kafa ohladila, tribalo ju je samlit.
Onda bi se klala kafa u mažinin i izmlilo. Mažinin je ima jedan mali škabelin u koga je zmejena kafa padala. Ta kafa bi se uredila u posebne posude.

Jutro se pila "Divka", a broštulana kafa se cuvala za posebne prilike i za posebne goste ki su došli u kuću. Znan da bi nana pitala: - Ću van skuvat malo "šćete" kafe? Uzela bi mažinin, smlila bi jedan mažinin kafe i skuvala.
Bila je to prilika popit malo "šćete" kafe, po starinski.

Biž' mi vanka iz kuće
jer ću te mažininom,
ne šporkaj mi kužine,
jer ću te bruštulinom

četvrtak, 13.12.2012.

SVETA LUCIJA

Iako se sv. Nikola posebno štuje u primorskim krajevima, u Dalmaciji i na otocima djeca su se darivala na blagdan Sv. Lucije, slatkišima i suhim voćem, po koja svježa naranča, ostavljenim u čarapama ili papučama. Malo smo miješali jezike, hrvatski i talijanski, pa se uz pjesmicu: «Sveta Lucija, mamma mia, porta bomboni, calza mia», čekala sv.Lucija i u tom čekanju mnogi su zaspali ne dočekavši je. Ali, ujutro «kalceta» koju smo stavili u «barkun» i po mojim sjećanjima, zapaljeni «lumin», ta kalceta je uvijek bila puna. Osim nabrojenih sitnica koje su tada bili dostupni, «Mendule od krokanta», je bila slastica koja nas je najviše obradovala. Tu bi se našla i pokoja šiba ali nešto novaca.

Od svete Lucije do Božića ima samo još 12 dana. Lucijino ime znači "svijetla". Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. U našem narodu vlada uvjerenje da će naredne godine biti u pojedinim mjesecima onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od svete Lucije do Božića.

Lucija!
Svijetlom već sjaji se ime.
Lucija!
Imenom blista se žar.
Hrabrošću svetih, Najsvetijim vjerna
ona u tami je vječnosti raj.
(Daniel Načinović)

Zaštitinica krojača i kovača, Lucija je zaštitnica ratara, slijepaca (tjelesnih i duhovnih), lađara, staklara, krojača, pisara i vratara. Zazivaju je djevojke koje se žele popraviti. Prema predaji, Sv.Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida. Na dan svete Lucije, u gotovo svim krajevima djevojke su sijale pšenicu čijim se zelenilom prizivala plodnost i obilje u nadolazećoj godini.

U Istri postoji legenda, da je Sveta Lucija hodajući svijetom jednog dana došla na vrh »Brdo« 475 metara nadmorske visine, na rubu sela Skitača, i kada je vidjela predivan pogled sa kojeg se vidi čitavi Kvarnerski zaljev sve do Paga i Venecija u daljini, da se od milosti rasplakala. U selu se nalazi i crkva posvećena sv.Luciji. Kako su suze klizile sa njenog lica tako je u zemlji nastao potok- izvor iz kojeg voda teče već stoljećima. Od tada taj izvor nije nikada presušio i za vrijeme najvećih ljetnih vrućina, neprestano teče a vjernici uzimaju vodu i umivaju svoje oči, pogotovo oni koji su slabovidni. Učinio sam žrtvu i hodočastio tom mjestu. Impresije su više nego velike, a pošto je dan bio buran, doista pogled seže sve do Paga, pa i dalje.

Danas slave imendan sve Lucije, Luce, Lucijane, a možda i poneki Lucijan ili Lucije.

četvrtak, 06.12.2012.

SVETI NIKOLA

Danas je blagdan velikog zaštitnika tolikih župa, svetog Nikolu, slavilo diljem lijepe Naše, a ponajviše dječica, koji čekaju kakve im je darove donio sveti Nikola. Premda je djeci potpuna enigma kako taj sveti Nikola dolazi u stan i ostavi darove a da ga oni ne čuju, i sa nestrpljenjem očekuju jutro.

U mojem djetinjstvu u Pagu se nije čekalo svetog Nikolu, nego svetu Luciju, tako sam se ja svetog Nikole sjetio u jednom drugom ozračju. Pomalo tužnom. On koji je zaštitnik moreplovaca, ribara, pekara, putnika, brodova, trgovaca i napose djece i studenata.

Kulturni pejzaž grada Paga zasigurno su i crkve koje su Pažani gradili a koje su mahom u propadanju i traže hitnu obnovu. Jedna od njih je i crkva posvećena ovom svecu. Put do ruševina Crkve svetog Nikole vodi do uvale nakon "Velog Boka", i "Belih sten", a zvršava sa veličanstvenom "Puntom od Mikule".

Evo što je ostalo od crkve svetog Nikole.

Što trebamo učiniti svi zajedno da spasimo ovo kulturno bogastvo. Još uvijek ima dovoljno vremena da se to dogodi. U Pagu je nestalo pomoraca, i ribara je sve manje, pa više ovoga sveca nema tko zazivati, niti mu se utjecati.

Pored svega svim Nikolama i Nikolinama sretan imendan !

<	prosinac, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE